kratka istorija novog sada đorđe srbulović

KRATKA ISTORIJA NOVOG SADA

  • Izdavač: Prometej, Novi Sad
  • Barkod: 9788651505723
  • Broj strana: 304
  • Pismo: Ćirilica
  • Povez: Tvrd
  • Format: 16x24 cm
  • Godina izdanja: 2011
  • odlomak
1.080,00 RSD 1.200,00
ušteda: 120,00 RSD (-10%)
Cene su u dinarima sa uračunatim PDV-om.
Opis
PREDGOVORPrijatno iznenađujuće za mene, Kratka istorija Novog Sada doživela je treće izdanje. S obzirom na interesovanje čitalaca i pozitivne ocene tzv. stručne javnosti, pokazalo se da je to najtraženija i najprodavanija knjiga o prošlosti Novog Sada.Kako se u međuvremenu došlo do novih saznanja koja suštinski ne menjaju pravac dela, ali unose mnoštvo interesantnih i vrednih detalja, trudio sam se da ih unesem u ovo izdanje, kao i da pojasnim ono što možda nije bilo dovoljno jasno. Nadam se da sam uspeo u tome.Za čitanje prošlosti Novog Sada, bitno je znati sledeće:1. Teren na kome je izgrađen današnji Novi Sad, od najranijih vremena je ljudsko stanište. Kontinuitet življenja na njemu se stručno potvrđuje i dalja istraživanja samo će još više ići u prilog stavu o neprekinutom naseljavanju i životu ljudi na prostoru grada,2. Problem «diskontinuiteta» koji unosi zabunu, vezan je za moderno doba: ne toliko za turska osvajanja, koliko za habsburško, na kraju XVII veka. Razlog tome leži u činjenici da je Sveto rimsko carstvo u potpunosti odbacilo sve zatečeno, praveći naselje u skladu sa svojim bar deklerativnim, sakralnim karakterom. Da je to tako, svedoči nam sudbina Petrovaradinske tvrđave: srednjevekovno ugarsko-cistercitsko (?) utvrđenje nisu toliko razrušili Turci, oni su je pustili da propada, nije im bila bitna, već država Leoploda I, koja se nije obazirala na ugarska srednjevekovna prava i njihova utvrđenja, crkve i manastire. Zbog toga grade novo, svoje. Osnivajući Komisiju za novoosvojene oblasti, car je pokazao kakav tretman imaju zemlja i stanovništvo u predelima koji su do tada bili pod Turcima. Negiranje ugarskih srednjevekovnih prava i isticanje srpskih, novih privilegija (novih u smislu da su tokom prethodnih vekova već bile darivane i potvrđivane), dovešće do Rakocijevog ustanka i kravavog srpsko-mađarskog rata.3. Tragovi ranijeg naseljavanja, primetni su u modernom Novom Sadu, onom koji nastaje posle Velikog bečkog rata: kao što je nekad prostor današnjeg grada činilo mnoštvo raznih naselja, tako je i kasnije Petrovaradinski Šanac, potom Novi Sad, naselje naselja: Staro jezgro, potom Almaški kraj, pa komunikacija i povezivanje, zatim niče Salajka, pa Rotkvarija… sve do današnjeg Novog Naselja (Bistrice). Čenej i Grbavica su i tada, kao i danas podjednako udaljeni.4. Naselje, koje od Velikog bečkog rata počinje da niče na levoj obali Dunava, preko puta Tvrđave i Petrovaradina, koji su takođe u izgradnji, je u prvih par decenija imalo plemićki: vojno-sveštenički karakter odlazećeg srednjeg veka. Od 1748, Novi Sad nastaje, razvija se, strada, ponovo se gradi… kao grad tipične trgovačke civilizacije. To je i danas. Dalje se modernizujući, samo pokazuje da je deo opšte istorijsko-civilizacijske regresije.5. Značaj Novog Sada je u tome što je u jednom vremenskom periodu (okvirno bi se ovaj period mogao datovati od prve polovine XVIII do 70-ih godina XIX veka), bio centar: obrazovni, kulturni, politički, ekonomski… celokupnog srpskog naroda, te da je u njemu bitno određena novovekovna nacionalna svest srpskog naroda.
VIŠE