![rusija u međunaordnim odnosima 1856 1894 duško m kovačević](__public/upload/2022/11/28/rusija-u-medjunaordnim-odnosima-1856-1894-dusko-m-kovacevic.webp)
RUSIJA U MEĐUNAORDNIM ODNOSIMA 1856-1894.
- Izdavač: Službeni glasnik
- Barkod: 9788651913986
- Broj strana: 222
- Pismo: Ćirilica
- Povez: Mek
- Format: 15x23 cm
- Godina izdanja: 2012
693,00 RSD 770,00
ušteda: 77,00 RSD (-10%)
Opis
Druga polovina XIX veka predstavlja poseban period u istoriji Rusije. Tokom „dvadeset godina (1860–1880) zemlja je preživela dve političke krize“, prvu od 1859. do 1861, iz koje su proizašle reforme, i drugu, od 1878. do 1882, koja se završava nastupom reakcije i kontrareformi cara Aleksandra III. Obe krize bile su uzrokovane ratom koji je Rusija vodila, „što jasno ukazuje na povezanost unutrašnje i spoljne politike“. Poraz u Krimskom ratu naterao je Rusiju da prihvati „težak mir“, vlada je morala da bude oprezna u spoljnoj politici, jer je za uspeh unutrašnjih reformi bilo neophodno spokojstvo na granicama zemlje. Rusija je stoga nastojala da „svoje spoljnopolitičke zadatke rešava uglavnom mirnim putem“. Takav pristup u spoljnoj politici podizao je značaj ruske diplomatije, koja je, pored ostalog, nastojala da u očima evropskih vlada stvori sliku o Rusiji kao „prosvećenoj i civilizovanoj državi“.Evolucija spoljne politike Rusije posle Krimskog rata bila je uslovljena kako neophodnošću reformi u samoj zemlji, tako i izmenjenim okolnostima u međunarodnim odnosima. Rusija je morala da „obezbedi predah posle izgubljenog rata za sprovođenje unutrašnjih reformi“, ali je, istovremeno, morala da traži i način da izađe iz „opasnog i ponižavajućeg položaja“ u koji ju je doveo Pariski mirovni ugovor. Bilo je potrebno da zemlja izađe iz međunarodne izolacije u kojoj se našla antiruskom „krimskom koalicijom“ evropskih država.
VIŠE