KAINOV KOMPLEKS
- Izdavač: Prometej, Novi Sad
- Broj strana: 254
- Pismo: Latinica
- Povez: Mek
- Format: 14x20 cm
- Godina izdanja: 2013.
810,00 RSD 900,00
ušteda: 90,00 RSD (-10%)
Trenutno nedostupno
Opis
U dubinskoj psihologiji se 1937. godine pojavljuje jedan novi pravac: Sondijeva šikzal-analiza (schicksalsanalyse), analiza familijarnog nesvesnog, koja predstavlja most između Frojdove psihoanalize, odnosno individualnog nesvesnog, i Jungove arhe-analize, odnosno kolektivnog nesvesnog.
Leopold Sondi je na egzaktan način, analizom velikog broja genealoških stabala, uspeo da dokaže (1937) da se između individualnog nesvesnog, koje sačinjavaju individualno potisnuti sadržaji, i kolektivnog nesvesnog, koje sačinjavaju arhetipovi, nalazi jedna do tada potpuno nepoznata oblast nesvesnog, koju on naziva familijarno nesvesno, a čiji su sadržaji latentni recesivni geni.
Šikzal-analiza se sastoji u analizi familijarnog nesvesnog, odnosno u analizi predaka koji u nama i dalje žive u formi latentnih recesivnih gena i nesvesno determinišu, pored normalnog, i kainovski izbor, ne samo ljubavnog i bračnog partnera, prijatelja, ideala, profesije, već i vrste bolesti i smrti, i na taj način upravljaju našom sudbinom. Stoga Sondi svoje učenje naziva „šikzal-analiza“, odnosno analiza sudbine. Međutim, on sudbinu tretira kao medicinski i dubinsko-psihološki problem, a ne kao mističnu silu koja na nepoznat način upravlja tokovima našeg života…
Ova Sondijeva knjiga se bavi oblicima Kainovog zla, koje je raznovrsno i mnogobrojno, a ispoljava se kroz bolesnog Kaina, u formi epilepsije, njenih ekvivalenata i destruktivne psihoze, zatim kroz kriminalnog Kaina i ratne zločince, ubice, kroz Kaina piromana i tanatomana, Kaina samoubicu, Kaina neurotičara, Kaina samosabotera i, najzad, u formi Kaina kao svakodnevnog čoveka ili Kaina kao „umetnika maskiranja“ svojih kainističkih sadržaja, što je, kako ćemo videti, posebno karakteristično za političare i diplomate.
Od biblijskog vremena Kainovi „zli nagoni“ u čoveku nisu se nimalo promenili, tako da uglavnom Kain vlada svetom, a onaj ko sumnja u to, kaže Sondi, neka čita istoriju sveta pa će se uveriti da se istorija čovečanstva ne sastoji samo od progresa i humanizma, već daleko više predstavlja jednu krivulju sa tragičnim padovima, u vidu velikih i malih ratova, uništavanja kultura, spaljivanja i proganjanja najnaprednijih ljudi koji su svojim delom zadužili čovečanstvo, uprkos činjenici da je, kao što ističe Jung, „samostalna ličnost najbolji sluga za opšte dobro“.
VIŠE
Leopold Sondi je na egzaktan način, analizom velikog broja genealoških stabala, uspeo da dokaže (1937) da se između individualnog nesvesnog, koje sačinjavaju individualno potisnuti sadržaji, i kolektivnog nesvesnog, koje sačinjavaju arhetipovi, nalazi jedna do tada potpuno nepoznata oblast nesvesnog, koju on naziva familijarno nesvesno, a čiji su sadržaji latentni recesivni geni.
Šikzal-analiza se sastoji u analizi familijarnog nesvesnog, odnosno u analizi predaka koji u nama i dalje žive u formi latentnih recesivnih gena i nesvesno determinišu, pored normalnog, i kainovski izbor, ne samo ljubavnog i bračnog partnera, prijatelja, ideala, profesije, već i vrste bolesti i smrti, i na taj način upravljaju našom sudbinom. Stoga Sondi svoje učenje naziva „šikzal-analiza“, odnosno analiza sudbine. Međutim, on sudbinu tretira kao medicinski i dubinsko-psihološki problem, a ne kao mističnu silu koja na nepoznat način upravlja tokovima našeg života…
Ova Sondijeva knjiga se bavi oblicima Kainovog zla, koje je raznovrsno i mnogobrojno, a ispoljava se kroz bolesnog Kaina, u formi epilepsije, njenih ekvivalenata i destruktivne psihoze, zatim kroz kriminalnog Kaina i ratne zločince, ubice, kroz Kaina piromana i tanatomana, Kaina samoubicu, Kaina neurotičara, Kaina samosabotera i, najzad, u formi Kaina kao svakodnevnog čoveka ili Kaina kao „umetnika maskiranja“ svojih kainističkih sadržaja, što je, kako ćemo videti, posebno karakteristično za političare i diplomate.
Od biblijskog vremena Kainovi „zli nagoni“ u čoveku nisu se nimalo promenili, tako da uglavnom Kain vlada svetom, a onaj ko sumnja u to, kaže Sondi, neka čita istoriju sveta pa će se uveriti da se istorija čovečanstva ne sastoji samo od progresa i humanizma, već daleko više predstavlja jednu krivulju sa tragičnim padovima, u vidu velikih i malih ratova, uništavanja kultura, spaljivanja i proganjanja najnaprednijih ljudi koji su svojim delom zadužili čovečanstvo, uprkos činjenici da je, kao što ističe Jung, „samostalna ličnost najbolji sluga za opšte dobro“.