SKRATIMO PRIČU ZA GLAVU

Bog ne zalazi u moju mahalu.
Šalje vjetrove u patrolu.
Zimi se privuku s juga,
isprazne ulice svojim toplim
mokrim jezikom.
Djeca kroz prozore vire
u svoju buduću prazninu
žućkastu kao stara fotografija.
U tim uskim ulicama
veliki snovi
imaju smrtni ishod.
Zato se na prstima
tiho sanja u tim kućama.. . . . . .Bog ne zalazi u moju mahalu.
Mi smo preuzeli njegove dužnosti.
Ako budemo mirni
ništa se strašno neće dogoditi.
Ostat ćemo djeca sa svojom djecom,
u tišini dijeliti tugu
kao loše karte,
u licima živih prepoznavati mrtve,
sklanjati se od toplog vjetra,
na hladnom sušiti rublje,
ponekad se vraćati u rijeku,
ne ići nikuda
a biti sve dalje
i dalje
i dalje.Marko Tomaš (Ljubljana, 1978) objavio je devet samostalnih i tri grupne zbirke poezije, kao i roman Nemoj me buditi (2019). U izdavačkoj kući LOM objavljene su mu četiri knjige poezije: Varanje smrti (antologija prethodnih šest zbirki, 2014), Crni molitvenik (2015), Regata papirnih brodova (2016) i Trideset deveti maj (2018). U Beogradu su mu objavljene i knjige Odrastanje melanholije (Kontrast, 2014), Kolodvor i paranoja (Književna radionica Rašić, 2015) i Pisma s juga (Književna radionica Rašić, 2019). Živeo je i radio širom ex-Yu. Trenutno živi između Mostara i Zagreba.