![kandid, zadig, mikromegas fransoa mari arue volter](__public/upload/2024/06/14/kandid-zadig-mikromegas-fransoa-mari-arue-volter.webp)
KANDID, ZADIG, MIKROMEGAS
- Izdavač: Plato
- Broj strana: 269
- Pismo: Ćirilica
- Povez: Mek
- Format: 20 cm
675,00 RSD 750,00
ušteda: 75,00 RSD (-10%)
Opis
U knjizi "Kandid", čiji je podnaslov „Optimizam“, izobličeno je popularno filozofsko učenje o naivnom optimizmu i predodređenoj harmoniji, koje je stalno bilo u sukobu sa brutalnom stvarnošću.
Celokupan feudalni sistem sa svojom konzervativnom naukom ismejan je u knjizi "Mikromegas", a nemogućnost uspostavljanja pravde i harmonije života na onovu zakona ili vrline karikiran je u knjizi "Zadig" čiji je podnaslov „Sudbina“.
Volter (1694−1778)je bio francuski filozof i književnik iz epohe prosvetiteljstva, po kome se često i cela epoha prosvećenosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. U svojim delima istupao je kao bespoštedni kritičar hrišćanstva i rimokatoličke crkve, rigindnog sholastičkog obrazovanja i ispraznih filozofskih sistema i učenja, što ga je dovelo u nemilost tadašnje vlasti Luja XV i nakon tamnovanja u Bastilji odvelo u progon iz Pariza, u Englesku, Nemačku i Švajcarsku.
Njegova satira i humor uspevali su uprkos cenzurama da osvoje publiku, pa se tako formirao čitav književni i intelektualni krug oko Voltera, u njegovom zamku u Švajcarskoj. Ta satira i humor bliski su i prepoznatljivi i današnjem čitaocu zbog vanvremenskog opstajavanja ljudske gluposti i pohlepe i samodvoljnosti svih vladarskih ustrojstava.
VIŠE
Celokupan feudalni sistem sa svojom konzervativnom naukom ismejan je u knjizi "Mikromegas", a nemogućnost uspostavljanja pravde i harmonije života na onovu zakona ili vrline karikiran je u knjizi "Zadig" čiji je podnaslov „Sudbina“.
Volter (1694−1778)je bio francuski filozof i književnik iz epohe prosvetiteljstva, po kome se često i cela epoha prosvećenosti u Francuskoj nazivala i epohom volterijanstva. U svojim delima istupao je kao bespoštedni kritičar hrišćanstva i rimokatoličke crkve, rigindnog sholastičkog obrazovanja i ispraznih filozofskih sistema i učenja, što ga je dovelo u nemilost tadašnje vlasti Luja XV i nakon tamnovanja u Bastilji odvelo u progon iz Pariza, u Englesku, Nemačku i Švajcarsku.
Njegova satira i humor uspevali su uprkos cenzurama da osvoje publiku, pa se tako formirao čitav književni i intelektualni krug oko Voltera, u njegovom zamku u Švajcarskoj. Ta satira i humor bliski su i prepoznatljivi i današnjem čitaocu zbog vanvremenskog opstajavanja ljudske gluposti i pohlepe i samodvoljnosti svih vladarskih ustrojstava.